Дървен материал от www.emsien3.com

The best bookmaker bet365

The best bookmaker bet365

Menu

4. kongres hrvatskih arhitekata putuje u budućnost

Četvrto izdanje Kongresa hrvatskih arhitekata završilo je sa zaključcima koji bi trebali utjecati na budućnost arhitekture!

 KAL4920

Posljednji dan Kongresa su članovi Organizacijskog odbora Kongresa, Sanja Cvjetko Jerković, dipl.ing.arh., Hrvoje Hrabak, dipl.ing.arh. i Tomislav Ćurković, dipl.ing.arh. donijeli zaključke i zatvorili četvrto izdanje Kongresa hrvatskih arhitekata!

„Jedan arhitekt u jedan dan može nacrtati od žlice do grada“, citirala je Sanja Cvjetko Jerković misleći tada na program Kongresa koji je sadržajno bio složen iz razloga da se pokaže čime se sve arhitekti bave! Naglasila je i kako se više puta govorilo da arhitekti trebaju biti politički aktivniji što je i Angela Brady nekoliko puta naglasila u svom predavanju. 

Osvrnuli su se i na proces legalizacije koji je arhitektonsku struku približio građanima i da je sad na redu sanacija!

Ukratko, zaključci su okrenuti budućnosti u kojoj treba raditi na sljedećem: koheziji, strategiji, arhitektonskom aktivizmu, politici i vrijednosnom sustavu!

Program posljednjeg dana Kongresa

Nedjeljni dan Kongresa započeo je okruglim stolom naziva„Teritorij arhitekture’“; Arhitektonsko stvaralaštvo kroz nakladničku prizmu. Navedeni panel je kritički razmotrio stvaralaštvo u RH tijekom posljednja dva desetljeća, te otvorio prostor za oblike arhitektonskog stvaralaštva koji se temelje u budućnosti.  Za okruglim stolom su okupljeni stručnjaci koji odabiru, ocjenjuju i samim time promiču izvrsnost i ono što je važno u arhitektonskoj produkciji tj. predstavnici najznačajnijih arhitektonskih časopisa „Čovjek i prostor“, „Prostor“, „Presjek“ i „Oris“, te prof.dr.sc. Dražen Juračić, dipl.ing.arh., ovogodišnji selektor 47. zagrebačkog salona.

Slijedeće se održalo predavanje dr.sc. Angele Brady, dipl.ing,arh., dosadašnje predsjednice Royal Institute of British Architects na temu „Projektiranje mjesta i prostora za bolji život“. 

Ova svjetski poznata arhitektica druga je žena koja se našla na čelu RIBA-e od njegova osnutka davne 1834. godine i prva Irkinja u povijesti na ovoj poziciji. Također je dvanaest puta izabrana u  Vijeće Kraljevskog instituta arhitekata u Irskoj!

Brady je u svom predavanju istaknula kako se aktivno zauzima za položaj žena u arhitekturi čiji je broj, u usporedbi s muškim arhitektima, znatno manji. Naglasila je važnost suradnje s vladajućim strukturama, ali ne u obliku pregovaranja već davanja konkretnih rješenja od strane arhitekata.

Također je prezentirala projekt RIBA-e pod nazivom „Building futures“ koji je pokrenut s ciljem da odgovori na pitanja kako ćemo i gdje živjeti za pedeset do sto godina kada se promijene klimatski uvjeti, gradovi postanu duplo veći i koje će tehnologije arhitekti koristiti u dizajniranju zgrada. Tehnologije i sirovine za izgradnju će zasigurno biti drugačije, ali ključno je pitanje kako će te nove neimenovane tehnologije utjecati na zgrade koje koristimo svakodnevno i što one određuju u dizajniranju istih.

Posljednja rasprava se održala na temu„Arhitektura teritorija“; planiranje hrvatskog krajobraza. U krajobraznoj arhitekturi misao proizlazi iz samog prostora i oblikovanje isključivo pomoću prirode nije moguće, jer bi nedostajala kulturna dimenzija koja određuje krajobraz. Na raspravi se govorilo o razvoju novih teorija, metoda i politika krajobraznog planiranja, projektiranja i upravljanja, zatim o razvoju metoda za promicanje ekološke svijesti te o doprinosu planiranju, estetskom i funkcionalnom dizajnu.

Kratak osvrt na prvi i drugi dan 4.kongresa hrvatskih arhitekata.

Nakon prvog dana  4. kongresa hrvatskih arhitekata na pozornici HNK u Osijeku izmjenjivali su se okrugli stolovi i predavanja o gorućim temama današnjice. Program je započeo svečanim otvorenjem u kojem su sudjelovala najveća imena hrvatskog političkog života; Ana Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Darko Lorencin, ministar turizma, zatim Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka i Vladimir Šišljagić, župan Osječko baranjske županije. Svi oni su održali uvodne govore i izrazili potporu Kongresu zajedno s domaćinima, Tomislavom Ćurkovićem predsjednikom Komore hrvatskih arhitekata i Hrvojem Hrabakom, predsjednikom Udruženja hrvatskih arhitekata.

Nakon uvodnih govora, na red je došao okrugli stol o strategiji prostornog uređenja RH na kojem su sudjelovali stručnjaci iz raznih disciplina te Ministar turizma Darko Lorencin. Povela se žustra i produktivna rasprava na kojoj je prvenstveno Ministar Lorencin predstavio novu strategiju turizma RH i samu metodologiju izrade iste, a u nastavku rasprave se zaključilo kako je prostor taj koji se treba uskladiti sa strategijom i upozorilo se na važnost intersektorske suradnje koja u RH i dalje nije uspješna. „Strategija se treba provoditi i treba se postići da se prostor očuva“, zaključno je rekla Maja Fredotović s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Novi momenti za hrvatski prostor i arhitekturu naziv je poslijepodnevnih rasprava koje su se povele u HNK. Prvenstveno je Ana Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu uvodno objasnila etimologiju zakona, a nakon toga su se nizala dva okrugla stola; Moment legislative i Moment investitora (Arhitektura u investicijskom procesu). Na ovom prvom uz predstavnika Ministarstva graditeljstva, Davorina Oršanića, koji je objasnio u kojoj je fazi novi zakon o prostornom uređenju i gradnji bili su prisutni i članovi radne skupine novog zakona te voditeljica središnjeg odsjeka za graditeljstvo Grada Zagreba. U raspravi je upozoreno na manjkavosti novog zakona koje su, po mišljenju struke, brojne: zaštita prostora, zaštita investitora, zaštita arhitekata, spora i ustrašena uprava i tako redom. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvoje Hrabak, zaključno je apelirao na strukture vlasti da poslušaju mišljenje i savjete arhitekata i urbanista i uvide da je novi zakon loš!

Na prethodnu temu se nadovezao okrugli stol „Moment investitora; Arhitektura u investicijskom procesu“ na kojem se raspravljalo o investicijama i gradnji, odnosu s investitorima te o poziciji arhitekata u tom procesu. Također su se složili sa zaključkom prethodne teme okruglog stola da novi zakon o prostornom uređenju i gradnji neće puno napraviti! Filip Filipec, direktor građevinske tvrtke Tehnika napomenuo je kako je novi zakon prepun informacija, a u konačnici svu odgovornost baca na arhitekte. Filipec je iznio i podatak da od 160 zemalja svijeta, RH je na 140-tom mjestu kao nepovoljna za investicije.

Prvi inozemni gost koji je stupio na pozornicu je Dickon Robinson, nezavisni savjetnik za graditeljstvo, stanovanje, razvoj nekretnina, održivosti i urbanizma u organizacijama u vladi Velike Britanije. Također je jedan od pokretača projekta, koji je pod patronažom RIBA-e, a zove se Building Futures. Taj projekt se bavi pitanjem kako će arhitektura izgledati za pedeset ili čak sto godina kada se promijene klimatski uvjeti i gradovi postanu duplo veći. Kakve će se tada tehnologije koristiti u izgradnji i kako će to utjecati na rad arhitekata i alate kojima se služe. Robinson je pod nazivom predavanja „Planiranje i odgovaranje na promjene“ pričao i o navedenom projektu, ali i o stanju arhitekture kao profesije u Velikoj Britaniji.

Za kraj su cijenjeni arhitekti iz Slovenije, Austrije i Italije objasnili kako funkcioniraju arhitektonske komore njihovih zemalja i na koji način štite njihova prava i interese. U interaktivnom dijalogu su izmijenili iskustva i regulative a rasprava se vodila pod nazivom „Arhitektonska djelatnost u EU“.

Drugi dan Kongresa je, uz domaće stručnjake iz raznih disciplina, obilježila i predavanja brojnih istaknutih inozemnih arhitekata.  

Prvi je za govornicu stao mladi Joao Bento, student iz londonske “ The Barlett Scholl of Planning”, i održao predavanje na nama aktualnu temu “Uloga i utjecaj arhitektonskih politika u EU”. Bento upravo na tu temu radi istraživanje u sklopu svog obrazovanja i s nama je podijelioneke nove informacije na koje je naišao u svom istraživačkom procesu.

Nakon što je Joao Bento prezentirao kako su arhitektonske politike uređene u zemljama EU, povela se rasprava između arhitekata i stručnjaka iz resornih ministarstava upravo o provedbi i implementaciji arhitektonskih politika u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali: Miljenko Bernfest, dipl.ing.arh., predsjednik odbora za natječaje UHA/HKA, Rajka Bunjevac, dipl.ing.arh., dopredsjednica HKA, zatim Načelnica Sektora za razvoj posebnih oblika turizma te poduzetništva u turizmu iz Ministarstva turizma Vesna Rajković, dipl.ing.arh., te iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.
Sljedeće predavanje održao je izvrstan Mario Cucinella, arhitekt iz Italije i višestruki dobitnik međunarodnih nagrada za održivu arhitekturu. Njegovo predavanje nosi simboličan naziv “Kreativna empatija” u sklopu kojeg je predstavio svoje realizacije koje odražavaju autorsku ideju održive gradnje kao svjesnog nastojanju da se pomogne ljudima oko nas, bilo posredno ili neposredno. Mario Cucinella se fokusirao na doprinos da arhitektura i zgrade mogu podupirati održivi razvoj. Tijekom prezentacije se osvrnuo i na postignuća njegove arhitektonske tvrtke (MCA) te inicijative „Izgradnja zelene budućnosti“, neprofitne organizacije koja je nedavno stvorena za promicanje načela održive arhitekture u razvijenim i nerazvijenih zemalja.

Nastavljamo s inozemnim gostima predavačima, a sljedeći je istaknuti arhitekt Luis Becker, ravnatelj i partner na Henning Larsen Architects. Dio je menadžerskog tima od 1998. godine i odgovoran je za aktivnosti tvrtke na globalnom tržištu. Također je jedan od pokretačkih sila iza niza velikih danskih i međunarodnih projekata iz Švedske, Velike Britanije, Nizozemske, Grčke, Španjolske, SAD-a, Kine, Sirije, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U 2008. godini, Louis je imenovan gostujućim profesorom na Odsjeku za arhitekturu i dizajn na Sveučilištu Aalborg. Godine 2011., nagrađen je medaljom Eckersberg kao posebnim priznanjem za njegov izniman doprinos Danskoj arhitekturi u svijetu. Na Kongresu je održao predavanje na temu “Zgrade →Javni Prostor”.
U sljedećoj raspravi se pokušalo odgovoriti na pitanje “Što je to ruralni prostor?”.  Kritičkom naslovu panela nastojilo se odgovoriti okupljajući široku paletu stručnjaka koji se iz vlastite discipline bave temom ruralnog prostora. Na raspravi su sudjelovali: dr.sc.Jasenka Krančević, dipl.ing.arh. iz Savjeta prostornog uređenja države, zatim dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić, dipl.ing.arh., dopredsjednica Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Višnja Jelić Mueck, dipl.ing.arh., predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Kornelija Pacanović Zvečevac, dipl.ing.arh., Grad Beli Manastir te Davor Salopek, dipl.ing.arh.

Nakon rasprave o ruralnom prostoru, na red je došao rezime procesa legalizacije i predstojeća sanacija. Proces legalizacije u posljednjih je nekoliko mjeseci okupirao javnost, a najbliži tom procesu je Davorin Oršanić, dipl.ing.arh., pomoćnik ministrice za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji je u suradnji s prof.dr.sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh. s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu iznio zaključke tog procesa i osvrnuo se na sljedeći korak, a to su sanacije.
„Projektne strategije i alati, low tech – uradi sam“ naziv je sljedeće rasprave u kojoj su se prezentirale jednostavne tehnologije i izvrsni arhitektonski projekti. Više o tome su nam rekli: dr.sc. Dina Stober, dipl.ing.arh. i  doc.dr.sc. Sanja Lončar Vicković, dipl.ing.arh. s Građevinskog fakulteta u Osijeku - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zatim, redom cijenjeni arhitekti Marina Zajec, dipl.ing.arh. poznata javnosti po izvrsnoj realizaciji vlastite obiteljske "slamnate kuće", Tomislav Rukavina, dipl.ing.arh., Robert Jonathan Loher, dipl.ing.arh. i doc. Ivica Plavec, dipl.ing.arh., autor modularnih drvenih montažnih kuća.

Predavanje naših inozemnih gostiju završilo je s Alessandrom Scandurrom i to pod nazivom „Istraživanje sadašnjosti“. Scandurra je nagrađivan talijanski arhitekt koji je posljednje priznanje dobio za projekt ulaznih vrata na Expo 2013. godine. Njegov Scandurrastudio djeluje u različitim pravcima: od strategije prostornog planiranja do urbanističkog, arhitektonskog, izložbenog dizajna i dizajna interijera te u umjetničkom pravcu. Nedavno je Scandurrastudio razvio i izveo razne projekte. Projekt za novi Zurich Insurance Company s talijanskim sjedištem u Milanu nominiran je 2011. godine za Mies van der Rohe i bio je finalist za zlatnu medalju talijanske arhitekture 2012. godine. Sudjelovao je u posljednja dva izdanja Bijenala u Veneciji, gdje je postavio izložbu "Zlatna medalja za talijansku arhitekturu 2009.".  Izložba je 2011. godine  nominirana za Compasso d'Oro nagradu. U listopadu 2012. godine Studio je završio novi Palladio muzej koji je otvoren u Vicenzi.

U Esseker centru su se održavale cjelodnevne projekcije, radionice za djecu, predavanja i izložbe, a građane su najviše zainteresirali besplatni arhitektonski savjeti. 

 

Uha 

 

 

 

Izvor: UHA
na vrh članka