Energija biomase
Biomasa je sva organska tvar nastala rastom bilja i životinja. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Svake godine na zemlji nastaje oko 2.000 milijardi tona suhe biomase. Za hranu se od toga koristi oko 1,2%, za papir 1%, i za gorivo 1%.
Ostatak, oko 96% trune ili povećava zalihe obnovljivih izvora energije.
Odbiomasese mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije kao što subioplin, biodizel, biobenzin,(etanol) a suha masa se može mljeti u sitne komadićepelete, koji se mogu spaljivati u automatiziranim pećima za proizvodnju topline i električne energije.
U poljoprivrednoj proizvodnji ostaje velika količina neiskorištene biomase.
Razni ostaci u ratarskoj proizvodnji kao što su: ostaci pri rezidbi voćki, vinove loze i maslina, slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, i sl. relativno su lako iskoristiv oblik energije.
Proizvodnjom i korištenjem biomase u energetske svrhe smanjuje se emisija štetnih tvari i doprinosi se zaštiti tla i voda te povećanju bioraznolikosti.Biomasaje vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš jer sadrži vrlo malo ili čak uopće ne sadrži brojne štetne tvari – sumpor, teške kovine i sl., koje se nalaze u fosilnim gorivima, a koje se njihovim izgaranjem emitiraju u zrak te ugrožavaju naše zdravlje i okoliš. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost.
Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. U posljednje vrijeme sve više postaje očito da je današnji pristup energiji neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase.
Biomasa, kao i njezini produkti – tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena.
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:
-Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju,…
-Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke
-Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete
-Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase
Briketi
Peleti
• Ostaci i otpaci iz poljoprivrede
-Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske,…
-To je heterogena biomasa različitih svojstava
-Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)
-Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem
-Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!
• Životinjski otpad i ostaci
-Anaerobna fermentacija (izmet – sve vrste životinja + zelena masa)
-Spaljivanjem (stelja, lešine – peradarske farme)
-Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare)
• Biomasa iz otpada
-Zelena frakcija kućnog otpada
-Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina
-Mulj iz kolektora otpadnih voda
KRUTA BIOMASA
-Kruta biomasa uključuje drvo, poljoprivredne te ostale organske nusproizvode i otpad.
-Kruta biomasa se može spaljivati i tako se iz nje može dobiti toplinska energija za grijanje ili proizvodnju električne energije, a može se raznim postupcima pretvoriti u biogoriva ili bioplin te se kao takva koristiti za dobivanje energije.
• Neki postupci prerade i uporabe biomase
-kompostiranje (u svrhu dobivanja gnojiva)
-anaerobna digestija (biomasa trune u svrhu dobivanja metana i taloga koji se koristi kao gnojivo)
-fermentacija i destilacija (za dobivanje etilnog alkohola)
-destruktivna destilacija (proizvodi metilni alkohol iz otpada bogatih celulozom)
-piroliza (zagrijavanje organskog otpada bez prisustva zraka u svrhu proizvodnje zapaljivog plina i ugljena)
-spaljivanje u svrhu dobivanja topline i električne energije
-građevinski materijali
-biorazgradive plastike i papir (korištenje celuloznih vlakana)
Izvor: tehno-dom