Područje komunalnog gospodarstva

Komunalna naknada

Kada su ispunjeni uvjeti za obračun komunalne naknade?
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu Zakon), u članku 22. jasno je propisano na koje se nekretnine plaća komunalna naknada te koeficijenti za obračun iste. Obveznik komunalne naknade je dužan dostaviti nadležnom tijelu podatke i svaku promjenu koja se odnosi na izračun komunalne naknade koji mogu biti u prilog obvezniku. U članku 24. Zakona je utvrđeno da se komunalna naknada obračunava po m2 korisne površine za stambeni, poslovni i garažni prostor, a za građevinsko zemljište po jedinici stvarne površine. Korisna površina izračunava se na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (NN br. 40/97 i 117/05). Takav način obračuna odnosi se i na poslovni prostor.
Pretpostavka za određivanje komunalne naknade je najmanje obavljanje komunalne djelatnosti održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta (stavak 1., točke 3., 4. i 6. članka 22. Zakona) za nekretnine koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave, kako za nekretnine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja tako i za nekretnine izvan građevinskog područja naselja.
Zaključno, službena osoba samostalno utvrđuje sve relevantne činjenice i okolnosti bitne za određivanje visine komunalne naknade u svakom pojedinom slučaju o čemu donosi rješenje.

Plaća li se komunalna naknada na zemljište izvan građevinskog područja naselja?
Na zemljište izvan građevinskog područja naselja ne obračunava se komunalna naknada (Članak 22. st. 3 ZKG).
Komunalna naknada se može obračunati samo na „stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz st. 1. T. 3.,4., i 6. Ovoga članka i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.“

Prema kojem se Zakonu utvrđuje zastara za plaćanje komunalne naknade?
Na zastaru komunalne naknade primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (NN br. 35/05 i 41/08., dalje ZOO). Budući da je riječ o povremenoj tražbini koja se temelji na Odluci o komunalnoj naknadi jedinice lokalne samouprave i koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku koji je predviđen u Odluci, na takva potraživanja se primjenjuje rok zastare predviđen člankom 226. ZOO-a. Navedenim člankom je propisano da takve tražbine zastarijevaju u roku od tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

Može li se komunalna naknada smatrati komunalnom uslugom u pogledu olakšica pružateljima socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi?
Komunalna naknada ne može se smatrati komunalnom uslugom. Komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave, javno davanje kojim vlasnici zakonom određenih nekretnina participiraju u financiranju održavanja komunalne infrastrukture namijenjene svima pod jednakim uvjetima (odvodnja atmosferskih voda, javne površine, nerazvrstane ceste, održavanje groblja i krematorija).
Međutim jedinica lokalne samouprave Odlukom o komunalnoj naknadi između ostalog obvezno utvrđuje nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, te utvrđuje opće uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.
Jedinica lokalne samouprave može urediti Odlukom o komunalnoj naknadi da olakšice za ustanove pružatelje socijalne skrbi i fizičke osobe može biti i komunalna naknada.

Tko plaća i tko utvrđuje obvezu plaćanja komunalne naknade?
Prema odredbi članka 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu ZKG), komunalnu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici nekretnina, stambenog, poslovnog i garažnog prostora, te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenog građevnog zemljišta.
Komunalna naknada određuje se u skladu sa Zakonom i Odlukom o komunalnoj naknadi koju donose jedinice lokalne samouprave sukladno članku 23. ZKG.
Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja u skladu s Odlukom jedinice lokalne samouprave utvrđuje visinu komunalne naknade za svaku pojedinu nekretninu o čemu donosi rješenje. Postupak utvrđivanja odnosno obračuna i plaćanja komunalne naknade je upravni postupak u kojem se donosi prvostupanjsko rješenje, s mogućnošću žalbe drugostupanjskom nadležnom tijelu, a i potom tužbe Upravnom sudu. U tom postupku službena osoba samostalno utvrđuje sve relevantne činjenice i okolnosti bitne za određivanje visine komunalne naknade u svakom pojedinom slučaju. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane službena osoba utvrđuje slobodnom ocjenom na temelju savjesti i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno na temelju provedenog cjelokupnog postupka.

Tko može osloboditi od obveze plaćanja komunalne naknade?
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom o komunalnoj naknadi utvrđuje naselja u kojima se naplaćuje komunalna naknada, područja zona, koeficijent zona, koeficijent namjene, rok plaćanja, nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade te opće uvjete i razloge zbog kojih u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno i djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, te izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
Budući da obveznici komunalnu naknadu plaćaju u skladu s Odlukom jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina, za eventualno oslobađanje od plaćanja iste potrebno je obratiti se jedinici lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi.

Primjena članka 27., stavak 3. ZKG, da li se kod obračuna komunalne naknade računa period poslovanja u kontinuitetu ili sa prekidima?
Odredbom članka 27. stavak 3. Zakona je propisano :
"(3) Za poslovni prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od 6 mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50 %, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevno zemljište."
Kako Zakonom nije izrijekom propisana obveza kontinuiteta spomenutog razdoblja "od 6 mjeseci u kalendarskoj godini" to proizlazi da razdoblje predmetnog neobavljanja poslovne djelatnosti može biti i u prekidima ukupnog vremena do šest mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine.

Komunalni doprinos

Koji se Pravilnik primjenjuje za utvrđivanje obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa?
Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa propisan je Pravilnikom o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).

Plaća li novi investitor komunalni doprinos za građevinu manje kubature u odnosu na građevinu koja se trebala graditi na istoj čestici za koju je plaćen komunalni doprinos?
Prema članku 32. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200 i 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04- Uredba, 178/04 i 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, 144/12, dalje u tekstu Zakon) tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu.
Cijenimo da je na identičan način dužno postupiti tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi i u slučaju kada novi investitor temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/2007, 38/09, 55/11 90/11, 50/12) zatraži izmjenu akta kojim se dozvoljava gradnja. U takvom slučaju će tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo utvrditi mijenja li se navedeni dokument zbog povećanja ili smanjenja obujma građevine za koju je izdan. Ukoliko je izmijenjenim dokumentom obujam građevine jednak ili manji u odnosu na onu za koju je već plaćen komunalni doprinos na istoj čestici nema obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

Da li se u obračunu komunalnog doprinosa odbijaju volumeni građevina srušenih u ratu koje su bile izgrađene na osnovi pravomoćne građevinske dozvole?
Prema članku 31. stavku 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09,153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, dalje u tekst Zakon): “Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.”
Obzirom da se ranije građevine uklanjaju zbog gradnje novih, smatramo da je ispunjen uvjet iz čl. 31., stavka 8. Zakona te da u predmetnom slučaju treba priznati obujam ranijih zgrada na istoj čestici i u tom bi se slučaju komunalni doprinos obračunao na razliku obujma.

Obračun komunalnog doprinosa za solarne elektrane.
Tijelo nadležno za komunalno gospodarstvo donosi rješenje o komunalnom doprinosu na temelju odluke o komunalnom doprinosu jedinice lokalne samouprave (članak 32. stavak 2. Zakona).
Stavak 1. članaka 32. Zakona upućuje na zaključak da su u projektnoj dokumentaciji koja se dostavlja tijelu nadležnom za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu, sadržani svi elementi koji su potrebni da bi se izračunao komunalni doprinos i donijelo predmetno rješenje.
Sukladno tome će nadležno tijelo u postupku koji prethodi donošenju rješenja o komunalnom doprinosu uvidom u projekt utvrditi je li za predmetnu građevinu moguće utvrditi volumen i izračunati komunalni doprinos sukladno stavku 8. članka 31. ZKG ili ako se radi o solarnim panelima koji su posloženi iznad tla jedan pored drugog izvršiti izračun komunalnog doprinosa kao za otvorene građevine.

Na temelju koje odluke se donosi rješenje o komunalnom doprinosu? Na temelju odluke koja je bila na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole ili odluke koja je bila na snazi kad je riješena građevinska dozvola?
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/09, 153/09-Zakon o vodama, 84/011-Zakon o cestama, 90/11-Zakon o prostornom uređenju i gradnji i 144/12) ne sadrži detaljnije odredbe koje bi propisivale pravila postupanja u postupku donošenja rješenja o komunalnom doprinosu. Naime, rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo JLS-e nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u upravnom postupku na koji se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom gospodarstvu.
Prema upravnoj praksi ovog Ministarstva i Upravnog suda RH, Rješenje o komunalnom doprinosu se donosi na temelju odluke o komunalnom doprinosu koja je bila na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje akta za građenje.

Pravo na povrat djelomično uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa za izgradnju obiteljske kuće u slučaju odustajanja od gradnje.
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12) ne sadrži odredbe o povratu komunalnog doprinosa u slučaju odustajanja od gradnje za koju je investitor platio djelomično ili u cijelosti komunalni doprinos.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisana je obveza povrata uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa samo za slučaj propisan člankom 32. st. 3. toč. 5. Zakona, ako jedinica lokalne samouprave nije izvršila svoju obvezu, odnosno nije izgradila komunalne objekte kako se obvezala rješenjem.
Stoga, smatramo da u ovakvim slučajevima treba imati u vidu odredbu članka 13. ZUP-a (Narodne novine 47/09) kojim je propisano da se pravomoćna odluka javnopravnog tijela kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su joj određene neke obveze, može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom (načelo zaštite stečenih prava stranaka). Slučaj odustajanja od gradnje nakon što je djelomično plaćen komunalni doprinos nije zakonski razlog za stavljanje izvan snage pravomoćnog rješenja o komunalnom doprinosu. Slijedom navedenog, prema mišljenju ovog Ministarstva, za jedinicu lokalne samouprave u navedenom slučaju ne postoji obveza povrata uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa.
No međutim, postoji mogućnost povrata uplaćenog iznosa prema Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05 i 41/08) prema odredbama koje propisuju stjecanje bez osnove, (Članak 1111).

Da li se objekti koji imaju uvjerenje Državne geodetske uprave da su postojali prije 15.02.1968. godine, a srušeni su i za njih se ne može izračunati volumen i ne postoje na terenu, mogu uzeti u obzir kod obračuna komunalnog doprinosa i obračunati razliku u odnosu na objekt koji će se graditi na istoj čestici ili legalizirati?
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12) propisuje člankom 31. u stavku 8. da se „kod građevine koja se uklanja zbog gradnje nove građevine“ komunalni doprinos „obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu“
No imajući u vidu da su građevine uklonjene, a ne iz razloga odnosno zbog građenja nove zgrade, prema mišljenju ovog Ministarstva, u tom slučaju se ne može primijeniti odredba članka 31., stavak 8 Zakona o komunalnom gospodarstvu na obračun komunalnog doprinosa.

Obračunava li se komunalni doprinos na površinu akumulacijskog jezera?
Prema mišljenju ovog Ministarstva akumulacijsko jezero nije građevina u smislu otvorene građevine iz čl. 31. st. 10. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te shodno tome se za isto jezero ne može obračunavati komunalni doprinos.

Pravo na povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučaju da JLS ne izgradi sve objekte komunalne infrastrukture na način i u roku kako se to obvezala rješenjem o komunalnom doprinosu.
U članku 32. stavku 3. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04- Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 84/11, 90/11 i 144/12) je propisano da rješenje o komunalnom doprinosu obavezno osim iznosa obveze, načina i rokova plaćanja, prikaza načina obračuna komunalnog doprinosa, sadrži i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će jedinice lokalne samouprave izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgrađenost objekata komunalne infrastrukture predviđenih Programom i ostvareni priliv sredstava.
Iznos sredstava uplaćenog doprinosa koje je obvezniku potrebno vratiti utvrđuje rješenjem tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo, na zahtjev stranke, u općem upravnom postupku sukladno ZUP-u. Iznos povrata ovisi o postotku izgrađenosti Programom predviđene izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i ostvarenom prilivu sredstva u odnosu na planirana.
Po svojoj pravnoj prirodi sredstva komunalnog doprinosa su javno davanje pa se na isti primjenjuje Opći porezni zakon odnosno njegove odredbe o povratu poreza koji su naplaćeni bez pravne osnove kao i na iznos kamate za tako plaćene poreze, te rokovi zastare za povrat poreza.

Da li u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa ulazi i balkon i obujam ispod kosog krova u slučaju rekonstrukcije?
Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa propisan je Pravilnikom o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).
Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (Narodne novine br.90/10, 111/10 i 55/12) više se ne primjenjuje na obračun komunalnog doprinosa.
Glede pitanja da li se u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa uračunava balkon upućujemo na odredbu članka 5., stavka 1., podstavka 2. Pravilnika prema kojoj se balkon i nenatkrivene terase ne uračunavaju u obujam građevine, što treba utvrditi nadležno upravno tijelo iz projektne dokumentacije.

Vezano za pitanje, da li se u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa kod rekonstrukcije krova radi povećanja energetske učinkovitosti čija je visina manja od 1,2 m računavši na najvišem dijelu od zadnje deke do vrha sljemena uračunava obujam ispod krova, mišljenja smo da se prema članku 5., stavku 2., podstavku 2 Pravilnika u predmetnom slučaju ne uračunava obujam ispod krova za obračun komunalnog doprinosa.

U kojem roku zastarijeva dug komunalnog doprinosa?
Dug komunalnog doprinosa zastarijeva u roku od 5 godina nakon što je rješenje postalo izvršno (članak 135. ZUP-a).

Način obavljanja komunalne djelatnosti

U čijoj je nadležnosti opskrba pitkom vodom, javna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda?
Opskrba pitkom vodom, javna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Odredbama Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine br. 153/09) stavljene su izvan snage odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11 i 90/11 i 144/12 ) u dijelu koje se odnose na komunalne djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.
Primjena navedenog Zakona temeljem članka 16. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine broj 150/11 i 22/12) je sada u djelokrugu Ministarstva poljoprivrede.

Mogu li se, obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te veterinarsko-higijeničarske usluga koje obuhvaćaju skupljanje i uklanjanje životinjskih lešina sa javne površine radi njihovog uništavanja utvrditi kao komunalne djelatnosti od lokalnog značaja?
Člankom 3. stavkom 13. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09,153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, dalje ZKG) propisano je da osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovog članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavak 2. ovog Zakona smatraju komunalnim djelatnostima. Navedeni stavak 2. članka 1. ZKG-u propisuje da se pod komunalnim gospodarstvom razumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe.
Obzirom da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, prema mišljenju ovog Ministarstva, navedena djelatnost kojoj je svrha očuvanje zdravlja pučanstva po svom značenju može se smatrati komunalnom djelatnošću u smislu ZKG-u.
Međutim, proglašavanjem ovih djelatnosti komunalnom, jedinica lokalne samouprave samo naglašava važnost iste u osiguranju zdravlja lokalnog stanovništva. Ovim aktom se ni na koji način ne utječe na primjenu odredbi zakonskih i pod zakonskih propisa koji uređuju način provođenja ove djelatnosti niti se mogu mijenjati zakonski uvjeti pod kojima te zdravstvene ustanove odnosno druge pravne osobe koje samostalno, osobnim radom obavljaju tu djelatnost.

Tko može obavljati komunalne djelatnosti?
Komunalne djelatnosti obavljaju se na način propisan u članku 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu Zakon). Zakonom je propisano da komunalnu djelatnost mogu obavljati između ostalog trgovačko društvo i javna ustanova koje osniva jedinica lokalne samouprave, te pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.
Trgovačka društva i javne ustanove u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave komunalne djelatnost mogu obavljati temeljem ugovora o osnivanju, a trgovačka društva u kojima dionice, odnosno udjele ne drži jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave komunalnu djelatnost mogu obavljati na temelju ugovora o koncesiji i ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Tko može obavljati komunalnu djelatnost održavanje groblja i krematorija?
Komunalnu djelatnost održavanje groblja odnosno upravljanje grobljima može obavljati samo komunalna tvrtka, odnosno javna ustanova u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i služba - vlastiti pogon kojeg osniva jedinica lokalne samouprave.

Da li je prodaja pogrebne opreme komunalna djelatnost?
Prodaja pogrebne opreme nije komunalna djelatnost i ona se može obavljati po tržišnim principima.

Kako se utvrđuju cijene komunalnih usluga?
Odredbom članka 21. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu izrijekom je propisano da je isporučitelj komunalnih usluga dužan pri svakoj promjeni cijena, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost općinskog načelnika, gradonačelnika i gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na području kojih se isporučuje predmetna komunalna usluga. Takvo zakonsko rješenje može se obrazložiti okolnošću da, općenito gledajući komunalne usluge u pravilu nisu usluge u okvirima općeg tržišnog nadmetanja već na određeni način, u većoj ili manjoj mjeri imaju stanoviti monopolistički karakter.
Stavak 4. istog članka 21. odnosi se na slučajeve kada je isporučitelj komunalne usluge trgovačko društvo (ili javna ustanova) u vlasništvu više jedinica lokalne samouprave na čijem području ista isporučuje određenu komunalnu uslugu. U smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave smatraju se trgovačka društva u kojima jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave drže većinski paket udjela ili dionica. Naime, kada jedan općinski načelnik ili gradonačelnik uskrati suglasnost na nove cijene, odnosno tarife za komunalnu uslugu, ako tu uslugu isporučitelj obavlja na području više jedinica lokalne samouprave koje su istovremeno i suvlasnici iste tvrtke, nove cijene primjenjuju se kada ih prihvate općine i/ili gradovi koji drže većinski paket vlasništva isporučitelja, odnosno trgovačkog društva.

Uređivanje organizacije i rada dimnjačarske službe, rokova čišćenja dimnjaka i nadzora nad radom dimnjačarske službe.
Prema odredbi članka 3. stavak 1. podstavak 12. Zakona o komunalnom gospodarstvu, obavljanje dimnjačarskih poslova smatra se komunalnom djelatnošću koja se, kao i ostale djelatnosti prema tom Zakonu i prema odredbama članka 19. stavak 1. podstavak 3. i članka 19.a. stavak 2. podstavak 3 Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 33/01, 129/05, 109/07 i 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12), obavlja u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave.
Nadalje, prema odredbi članka 73. stavak 1. potonje spomenutog Zakona, obavljanje poslova koji su u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave uređuje njezino predstavničko tijelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće) odlukom ili drugim općim aktom.
Dakle, na temelju navedenih odredbi naprijed spomenutih zakona, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je donijeti odluku kojom se uređuje organizacija rada dimnjačarske službe, rokove čišćenja dimnjaka i druga pitanja bitna za osiguranje obavljanja navedene službe.

Koju naknadu plaća korisnik grobnog mjesta prema Zakonu o grobljima (Narodne novine 19/98, 50/12)?
Prema članku 2. Zakona o grobljima, groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, dakle općina ili gradova.
Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.
Sukladno članku 10. Zakona, grobljem upravljaju pravne osobe na način i prema uvjetima propisanim posebnim propisom. Taj posebni propis je Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200 i 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04- Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 144/12 u daljnjem tekstu: ZKG). Sukladno članku 6. ZKG upravama groblja su dodijeljene određene javne ovlasti u okviru kojih odlučuju o pojedinim pravima i obvezama korisnika usluga koje uprave groblja pružaju. Protiv upravnih akata koje donesu ova javnopravna tijela može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave.
Jedna od takvih javnih ovlasti je propisana člankom 13. Zakona o grobljima koji propisuje da uprava groblja donosi rješenje o dodjeli grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu. Pri tome je uprava groblja vezana propisom koji sukladno članku 18. Zakona o grobljima donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojim se među inim propisuju i uvjeti i mjerila za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta.
Od gornje naknade treba razlikovati godišnju naknadu za korištenje koju je korisnik grobnog mjesta dužan plaćati svake godine dok koristi grobno mjesto.

Koju naknadu može naplaćivati uprava groblja?
Prema Zakonu o grobljima, uprava groblja ima pravo naplatiti dvije naknade. Prva je naknada jednokratna i naplaćuje se prilikom davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme i o tome uprava groblja donosi rješenje. Drugu naknadu korisnik plaća godišnje za korištenje grobnog mjesta, a neplaćanjem iste kroz zakonom propisano razdoblje od 10 godina smatra se napuštanjem grobnog mjesta/grobnice s kojim uprava groblja može slobodno raspolagati, tj. može ga ponovo dodijeliti na korištenje pod uvjetom da je od posljednjeg ukopa u taj grob proteklo 15 godina, odnosno da je od ukopa u grobnicu proteklo 30 godina.

Izvor:mgipu