Područje komunalnog gospodarstva

Objavljeno u NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
Napisao/la Graditeljstvo.hr
Komentirajte prvi!

Komunalna naknada

Kada su ispunjeni uvjeti za obračun komunalne naknade?
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu Zakon), u članku 22. jasno je propisano na koje se nekretnine plaća komunalna naknada te koeficijenti za obračun iste. Obveznik komunalne naknade je dužan dostaviti nadležnom tijelu podatke i svaku promjenu koja se odnosi na izračun komunalne naknade koji mogu biti u prilog obvezniku. U članku 24. Zakona je utvrđeno da se komunalna naknada obračunava po m2 korisne površine za stambeni, poslovni i garažni prostor, a za građevinsko zemljište po jedinici stvarne površine. Korisna površina izračunava se na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (NN br. 40/97 i 117/05). Takav način obračuna odnosi se i na poslovni prostor.
Pretpostavka za određivanje komunalne naknade je najmanje obavljanje komunalne djelatnosti održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta (stavak 1., točke 3., 4. i 6. članka 22. Zakona) za nekretnine koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave, kako za nekretnine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja tako i za nekretnine izvan građevinskog područja naselja.
Zaključno, službena osoba samostalno utvrđuje sve relevantne činjenice i okolnosti bitne za određivanje visine komunalne naknade u svakom pojedinom slučaju o čemu donosi rješenje.

Plaća li se komunalna naknada na zemljište izvan građevinskog područja naselja?
Na zemljište izvan građevinskog područja naselja ne obračunava se komunalna naknada (Članak 22. st. 3 ZKG).
Komunalna naknada se može obračunati samo na „stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz st. 1. T. 3.,4., i 6. Ovoga članka i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.“

Prema kojem se Zakonu utvrđuje zastara za plaćanje komunalne naknade?
Na zastaru komunalne naknade primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (NN br. 35/05 i 41/08., dalje ZOO). Budući da je riječ o povremenoj tražbini koja se temelji na Odluci o komunalnoj naknadi jedinice lokalne samouprave i koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku koji je predviđen u Odluci, na takva potraživanja se primjenjuje rok zastare predviđen člankom 226. ZOO-a. Navedenim člankom je propisano da takve tražbine zastarijevaju u roku od tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

Može li se komunalna naknada smatrati komunalnom uslugom u pogledu olakšica pružateljima socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi?
Komunalna naknada ne može se smatrati komunalnom uslugom. Komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave, javno davanje kojim vlasnici zakonom određenih nekretnina participiraju u financiranju održavanja komunalne infrastrukture namijenjene svima pod jednakim uvjetima (odvodnja atmosferskih voda, javne površine, nerazvrstane ceste, održavanje groblja i krematorija).
Međutim jedinica lokalne samouprave Odlukom o komunalnoj naknadi između ostalog obvezno utvrđuje nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, te utvrđuje opće uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.
Jedinica lokalne samouprave može urediti Odlukom o komunalnoj naknadi da olakšice za ustanove pružatelje socijalne skrbi i fizičke osobe može biti i komunalna naknada.

Tko plaća i tko utvrđuje obvezu plaćanja komunalne naknade?
Prema odredbi članka 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu ZKG), komunalnu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici nekretnina, stambenog, poslovnog i garažnog prostora, te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenog građevnog zemljišta.
Komunalna naknada određuje se u skladu sa Zakonom i Odlukom o komunalnoj naknadi koju donose jedinice lokalne samouprave sukladno članku 23. ZKG.
Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja u skladu s Odlukom jedinice lokalne samouprave utvrđuje visinu komunalne naknade za svaku pojedinu nekretninu o čemu donosi rješenje. Postupak utvrđivanja odnosno obračuna i plaćanja komunalne naknade je upravni postupak u kojem se donosi prvostupanjsko rješenje, s mogućnošću žalbe drugostupanjskom nadležnom tijelu, a i potom tužbe Upravnom sudu. U tom postupku službena osoba samostalno utvrđuje sve relevantne činjenice i okolnosti bitne za određivanje visine komunalne naknade u svakom pojedinom slučaju. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane službena osoba utvrđuje slobodnom ocjenom na temelju savjesti i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno na temelju provedenog cjelokupnog postupka.

Tko može osloboditi od obveze plaćanja komunalne naknade?
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom o komunalnoj naknadi utvrđuje naselja u kojima se naplaćuje komunalna naknada, područja zona, koeficijent zona, koeficijent namjene, rok plaćanja, nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade te opće uvjete i razloge zbog kojih u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno i djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, te izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
Budući da obveznici komunalnu naknadu plaćaju u skladu s Odlukom jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina, za eventualno oslobađanje od plaćanja iste potrebno je obratiti se jedinici lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi.

Primjena članka 27., stavak 3. ZKG, da li se kod obračuna komunalne naknade računa period poslovanja u kontinuitetu ili sa prekidima?
Odredbom članka 27. stavak 3. Zakona je propisano :
"(3) Za poslovni prostor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od 6 mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50 %, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevno zemljište."
Kako Zakonom nije izrijekom propisana obveza kontinuiteta spomenutog razdoblja "od 6 mjeseci u kalendarskoj godini" to proizlazi da razdoblje predmetnog neobavljanja poslovne djelatnosti može biti i u prekidima ukupnog vremena do šest mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine.

Komunalni doprinos

Koji se Pravilnik primjenjuje za utvrđivanje obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa?
Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa propisan je Pravilnikom o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).

Plaća li novi investitor komunalni doprinos za građevinu manje kubature u odnosu na građevinu koja se trebala graditi na istoj čestici za koju je plaćen komunalni doprinos?
Prema članku 32. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200 i 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04- Uredba, 178/04 i 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, 144/12, dalje u tekstu Zakon) tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu.
Cijenimo da je na identičan način dužno postupiti tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi i u slučaju kada novi investitor temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/2007, 38/09, 55/11 90/11, 50/12) zatraži izmjenu akta kojim se dozvoljava gradnja. U takvom slučaju će tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo utvrditi mijenja li se navedeni dokument zbog povećanja ili smanjenja obujma građevine za koju je izdan. Ukoliko je izmijenjenim dokumentom obujam građevine jednak ili manji u odnosu na onu za koju je već plaćen komunalni doprinos na istoj čestici nema obveze plaćanja komunalnog doprinosa.

Da li se u obračunu komunalnog doprinosa odbijaju volumeni građevina srušenih u ratu koje su bile izgrađene na osnovi pravomoćne građevinske dozvole?
Prema članku 31. stavku 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09,153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, dalje u tekst Zakon): “Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.”
Obzirom da se ranije građevine uklanjaju zbog gradnje novih, smatramo da je ispunjen uvjet iz čl. 31., stavka 8. Zakona te da u predmetnom slučaju treba priznati obujam ranijih zgrada na istoj čestici i u tom bi se slučaju komunalni doprinos obračunao na razliku obujma.

Obračun komunalnog doprinosa za solarne elektrane.
Tijelo nadležno za komunalno gospodarstvo donosi rješenje o komunalnom doprinosu na temelju odluke o komunalnom doprinosu jedinice lokalne samouprave (članak 32. stavak 2. Zakona).
Stavak 1. članaka 32. Zakona upućuje na zaključak da su u projektnoj dokumentaciji koja se dostavlja tijelu nadležnom za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu, sadržani svi elementi koji su potrebni da bi se izračunao komunalni doprinos i donijelo predmetno rješenje.
Sukladno tome će nadležno tijelo u postupku koji prethodi donošenju rješenja o komunalnom doprinosu uvidom u projekt utvrditi je li za predmetnu građevinu moguće utvrditi volumen i izračunati komunalni doprinos sukladno stavku 8. članka 31. ZKG ili ako se radi o solarnim panelima koji su posloženi iznad tla jedan pored drugog izvršiti izračun komunalnog doprinosa kao za otvorene građevine.

Na temelju koje odluke se donosi rješenje o komunalnom doprinosu? Na temelju odluke koja je bila na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole ili odluke koja je bila na snazi kad je riješena građevinska dozvola?
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/09, 153/09-Zakon o vodama, 84/011-Zakon o cestama, 90/11-Zakon o prostornom uređenju i gradnji i 144/12) ne sadrži detaljnije odredbe koje bi propisivale pravila postupanja u postupku donošenja rješenja o komunalnom doprinosu. Naime, rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo JLS-e nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu u postupku pokrenutom na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u upravnom postupku na koji se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, dužno je u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom gospodarstvu.
Prema upravnoj praksi ovog Ministarstva i Upravnog suda RH, Rješenje o komunalnom doprinosu se donosi na temelju odluke o komunalnom doprinosu koja je bila na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje akta za građenje.

Pravo na povrat djelomično uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa za izgradnju obiteljske kuće u slučaju odustajanja od gradnje.
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12) ne sadrži odredbe o povratu komunalnog doprinosa u slučaju odustajanja od gradnje za koju je investitor platio djelomično ili u cijelosti komunalni doprinos.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisana je obveza povrata uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa samo za slučaj propisan člankom 32. st. 3. toč. 5. Zakona, ako jedinica lokalne samouprave nije izvršila svoju obvezu, odnosno nije izgradila komunalne objekte kako se obvezala rješenjem.
Stoga, smatramo da u ovakvim slučajevima treba imati u vidu odredbu članka 13. ZUP-a (Narodne novine 47/09) kojim je propisano da se pravomoćna odluka javnopravnog tijela kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su joj određene neke obveze, može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom (načelo zaštite stečenih prava stranaka). Slučaj odustajanja od gradnje nakon što je djelomično plaćen komunalni doprinos nije zakonski razlog za stavljanje izvan snage pravomoćnog rješenja o komunalnom doprinosu. Slijedom navedenog, prema mišljenju ovog Ministarstva, za jedinicu lokalne samouprave u navedenom slučaju ne postoji obveza povrata uplaćenih sredstava komunalnog doprinosa.
No međutim, postoji mogućnost povrata uplaćenog iznosa prema Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05 i 41/08) prema odredbama koje propisuju stjecanje bez osnove, (Članak 1111).

Da li se objekti koji imaju uvjerenje Državne geodetske uprave da su postojali prije 15.02.1968. godine, a srušeni su i za njih se ne može izračunati volumen i ne postoje na terenu, mogu uzeti u obzir kod obračuna komunalnog doprinosa i obračunati razliku u odnosu na objekt koji će se graditi na istoj čestici ili legalizirati?
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12) propisuje člankom 31. u stavku 8. da se „kod građevine koja se uklanja zbog gradnje nove građevine“ komunalni doprinos „obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu“
No imajući u vidu da su građevine uklonjene, a ne iz razloga odnosno zbog građenja nove zgrade, prema mišljenju ovog Ministarstva, u tom slučaju se ne može primijeniti odredba članka 31., stavak 8 Zakona o komunalnom gospodarstvu na obračun komunalnog doprinosa.

Obračunava li se komunalni doprinos na površinu akumulacijskog jezera?
Prema mišljenju ovog Ministarstva akumulacijsko jezero nije građevina u smislu otvorene građevine iz čl. 31. st. 10. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te shodno tome se za isto jezero ne može obračunavati komunalni doprinos.

Pravo na povrat razmjernog dijela komunalnog doprinosa u slučaju da JLS ne izgradi sve objekte komunalne infrastrukture na način i u roku kako se to obvezala rješenjem o komunalnom doprinosu.
U članku 32. stavku 3. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04- Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 84/11, 90/11 i 144/12) je propisano da rješenje o komunalnom doprinosu obavezno osim iznosa obveze, načina i rokova plaćanja, prikaza načina obračuna komunalnog doprinosa, sadrži i popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će jedinice lokalne samouprave izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgrađenost objekata komunalne infrastrukture predviđenih Programom i ostvareni priliv sredstava.
Iznos sredstava uplaćenog doprinosa koje je obvezniku potrebno vratiti utvrđuje rješenjem tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo, na zahtjev stranke, u općem upravnom postupku sukladno ZUP-u. Iznos povrata ovisi o postotku izgrađenosti Programom predviđene izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i ostvarenom prilivu sredstva u odnosu na planirana.
Po svojoj pravnoj prirodi sredstva komunalnog doprinosa su javno davanje pa se na isti primjenjuje Opći porezni zakon odnosno njegove odredbe o povratu poreza koji su naplaćeni bez pravne osnove kao i na iznos kamate za tako plaćene poreze, te rokovi zastare za povrat poreza.

Da li u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa ulazi i balkon i obujam ispod kosog krova u slučaju rekonstrukcije?
Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa propisan je Pravilnikom o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).
Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (Narodne novine br.90/10, 111/10 i 55/12) više se ne primjenjuje na obračun komunalnog doprinosa.
Glede pitanja da li se u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa uračunava balkon upućujemo na odredbu članka 5., stavka 1., podstavka 2. Pravilnika prema kojoj se balkon i nenatkrivene terase ne uračunavaju u obujam građevine, što treba utvrditi nadležno upravno tijelo iz projektne dokumentacije.

Vezano za pitanje, da li se u obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa kod rekonstrukcije krova radi povećanja energetske učinkovitosti čija je visina manja od 1,2 m računavši na najvišem dijelu od zadnje deke do vrha sljemena uračunava obujam ispod krova, mišljenja smo da se prema članku 5., stavku 2., podstavku 2 Pravilnika u predmetnom slučaju ne uračunava obujam ispod krova za obračun komunalnog doprinosa.

U kojem roku zastarijeva dug komunalnog doprinosa?
Dug komunalnog doprinosa zastarijeva u roku od 5 godina nakon što je rješenje postalo izvršno (članak 135. ZUP-a).

Način obavljanja komunalne djelatnosti

U čijoj je nadležnosti opskrba pitkom vodom, javna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda?
Opskrba pitkom vodom, javna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Odredbama Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine br. 153/09) stavljene su izvan snage odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11 i 90/11 i 144/12 ) u dijelu koje se odnose na komunalne djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.
Primjena navedenog Zakona temeljem članka 16. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine broj 150/11 i 22/12) je sada u djelokrugu Ministarstva poljoprivrede.

Mogu li se, obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te veterinarsko-higijeničarske usluga koje obuhvaćaju skupljanje i uklanjanje životinjskih lešina sa javne površine radi njihovog uništavanja utvrditi kao komunalne djelatnosti od lokalnog značaja?
Člankom 3. stavkom 13. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 26/03, pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04, 38/09, 79/09,153/09, 49/11, 84/11 i 90/11, dalje ZKG) propisano je da osim djelatnosti navedenih u stavku 1. ovog članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavak 2. ovog Zakona smatraju komunalnim djelatnostima. Navedeni stavak 2. članka 1. ZKG-u propisuje da se pod komunalnim gospodarstvom razumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe.
Obzirom da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, prema mišljenju ovog Ministarstva, navedena djelatnost kojoj je svrha očuvanje zdravlja pučanstva po svom značenju može se smatrati komunalnom djelatnošću u smislu ZKG-u.
Međutim, proglašavanjem ovih djelatnosti komunalnom, jedinica lokalne samouprave samo naglašava važnost iste u osiguranju zdravlja lokalnog stanovništva. Ovim aktom se ni na koji način ne utječe na primjenu odredbi zakonskih i pod zakonskih propisa koji uređuju način provođenja ove djelatnosti niti se mogu mijenjati zakonski uvjeti pod kojima te zdravstvene ustanove odnosno druge pravne osobe koje samostalno, osobnim radom obavljaju tu djelatnost.

Tko može obavljati komunalne djelatnosti?
Komunalne djelatnosti obavljaju se na način propisan u članku 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12, dalje u tekstu Zakon). Zakonom je propisano da komunalnu djelatnost mogu obavljati između ostalog trgovačko društvo i javna ustanova koje osniva jedinica lokalne samouprave, te pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.
Trgovačka društva i javne ustanove u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave komunalne djelatnost mogu obavljati temeljem ugovora o osnivanju, a trgovačka društva u kojima dionice, odnosno udjele ne drži jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave komunalnu djelatnost mogu obavljati na temelju ugovora o koncesiji i ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Tko može obavljati komunalnu djelatnost održavanje groblja i krematorija?
Komunalnu djelatnost održavanje groblja odnosno upravljanje grobljima može obavljati samo komunalna tvrtka, odnosno javna ustanova u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i služba - vlastiti pogon kojeg osniva jedinica lokalne samouprave.

Da li je prodaja pogrebne opreme komunalna djelatnost?
Prodaja pogrebne opreme nije komunalna djelatnost i ona se može obavljati po tržišnim principima.

Kako se utvrđuju cijene komunalnih usluga?
Odredbom članka 21. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu izrijekom je propisano da je isporučitelj komunalnih usluga dužan pri svakoj promjeni cijena, odnosno tarife svojih usluga pribaviti prethodnu suglasnost općinskog načelnika, gradonačelnika i gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na području kojih se isporučuje predmetna komunalna usluga. Takvo zakonsko rješenje može se obrazložiti okolnošću da, općenito gledajući komunalne usluge u pravilu nisu usluge u okvirima općeg tržišnog nadmetanja već na određeni način, u većoj ili manjoj mjeri imaju stanoviti monopolistički karakter.
Stavak 4. istog članka 21. odnosi se na slučajeve kada je isporučitelj komunalne usluge trgovačko društvo (ili javna ustanova) u vlasništvu više jedinica lokalne samouprave na čijem području ista isporučuje određenu komunalnu uslugu. U smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave smatraju se trgovačka društva u kojima jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave drže većinski paket udjela ili dionica. Naime, kada jedan općinski načelnik ili gradonačelnik uskrati suglasnost na nove cijene, odnosno tarife za komunalnu uslugu, ako tu uslugu isporučitelj obavlja na području više jedinica lokalne samouprave koje su istovremeno i suvlasnici iste tvrtke, nove cijene primjenjuju se kada ih prihvate općine i/ili gradovi koji drže većinski paket vlasništva isporučitelja, odnosno trgovačkog društva.

Uređivanje organizacije i rada dimnjačarske službe, rokova čišćenja dimnjaka i nadzora nad radom dimnjačarske službe.
Prema odredbi članka 3. stavak 1. podstavak 12. Zakona o komunalnom gospodarstvu, obavljanje dimnjačarskih poslova smatra se komunalnom djelatnošću koja se, kao i ostale djelatnosti prema tom Zakonu i prema odredbama članka 19. stavak 1. podstavak 3. i članka 19.a. stavak 2. podstavak 3 Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 33/01, 129/05, 109/07 i 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12), obavlja u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave.
Nadalje, prema odredbi članka 73. stavak 1. potonje spomenutog Zakona, obavljanje poslova koji su u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave uređuje njezino predstavničko tijelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće) odlukom ili drugim općim aktom.
Dakle, na temelju navedenih odredbi naprijed spomenutih zakona, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je donijeti odluku kojom se uređuje organizacija rada dimnjačarske službe, rokove čišćenja dimnjaka i druga pitanja bitna za osiguranje obavljanja navedene službe.

Koju naknadu plaća korisnik grobnog mjesta prema Zakonu o grobljima (Narodne novine 19/98, 50/12)?
Prema članku 2. Zakona o grobljima, groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, dakle općina ili gradova.
Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.
Sukladno članku 10. Zakona, grobljem upravljaju pravne osobe na način i prema uvjetima propisanim posebnim propisom. Taj posebni propis je Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/200 i 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04- Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 144/12 u daljnjem tekstu: ZKG). Sukladno članku 6. ZKG upravama groblja su dodijeljene određene javne ovlasti u okviru kojih odlučuju o pojedinim pravima i obvezama korisnika usluga koje uprave groblja pružaju. Protiv upravnih akata koje donesu ova javnopravna tijela može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave.
Jedna od takvih javnih ovlasti je propisana člankom 13. Zakona o grobljima koji propisuje da uprava groblja donosi rješenje o dodjeli grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu. Pri tome je uprava groblja vezana propisom koji sukladno članku 18. Zakona o grobljima donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojim se među inim propisuju i uvjeti i mjerila za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta.
Od gornje naknade treba razlikovati godišnju naknadu za korištenje koju je korisnik grobnog mjesta dužan plaćati svake godine dok koristi grobno mjesto.

Koju naknadu može naplaćivati uprava groblja?
Prema Zakonu o grobljima, uprava groblja ima pravo naplatiti dvije naknade. Prva je naknada jednokratna i naplaćuje se prilikom davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme i o tome uprava groblja donosi rješenje. Drugu naknadu korisnik plaća godišnje za korištenje grobnog mjesta, a neplaćanjem iste kroz zakonom propisano razdoblje od 10 godina smatra se napuštanjem grobnog mjesta/grobnice s kojim uprava groblja može slobodno raspolagati, tj. može ga ponovo dodijeliti na korištenje pod uvjetom da je od posljednjeg ukopa u taj grob proteklo 15 godina, odnosno da je od ukopa u grobnicu proteklo 30 godina.

Izvor:mgipu

Više...

Područje energetske učinkovitosti

Objavljeno u NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
Napisao/la Graditeljstvo.hr
Komentirajte prvi!

Područje energetske učinkovitosti

U sklopu projekta za gradnju kuće dao sam izraditi elaborat energetske učinkovitosti, trebam li za prodaju kuće imati energetski certifikat?
Ukoliko ste prije izdavanja uporabne dozvole pribavili energetski certifikat, a nije protekao rok od deset godina od njegovog izdavanja, niste u obvezi ponovno ishoditi energetski certifikat radi prodaje kuće.
Mora li se za zgrade koje se prodaju u ovršnim postupcima izraditi energetski certifikat? Isto pitanje vrijedi i za postupe prodaje fiducija kod javnog bilježnika? Tko snosi posljedice ako certifikata nema?
Ukoliko se zgrada prodaje, a prethodno nije pribavljen energetski certifikat posljedice snosi vlasnik. S obzirom da nekretninu u ovršnom postupku ne prodaje vlasnik, ne postoji obveza ishođenja energetskog certifikata.
Isto vrijedi i kada se prodaje nekretnina koja je predmetom ugovora o prijenosu vlasništva radi osiguranja novčane tražbine (fiducija).
Što konkretno znači ukupna korisna površina u smislu izrade energetskog certifikata kako je propisano Zakonom o gradnji? Spada li u ukupnu korisnu površinu stana i površina smočnica koja se nikada ne grije?
U smislu izrade energetskog certifikata ukupna korisna površina stana odnosni se na grijani, odnosno hlađeni dio zgrade.
Mijenjam nekretninu za drugu nekretninu. Trebam li imati energetski certifikat?
Energetski certifikat potrebno je pribaviti u slučaju prodaje zgrade ili njezinog posebnog dijela, dok za sklapanje ostalih ugovora kojima se stječe vlasništvo zgrade ili njezinog posebnog dijela ta obveza nije propisana.
Ako sada prodam stan bez energetskog certifikata mogu li ubuduće snositi sankcije zbog toga?
Zakonom o gradnji ("Narodne novine" broj 153/2013) propisane su novčane kazne u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna za pravne osobe odnosno u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna za fizičke osobe koje kao vlasnici zgrade ili njezinog posebnog dijela ne pribave energetski certifikat prije njihove prodaje.
Kuća koju prodajem nije dovršena. U medijima čitam da se za nedovršene zgrade ne izrađuje energetski certifikat. Do koje faze gradnje, u smislu obveze energetskog certificiranja, se zgrada smatra nedovršenom?
Ukoliko je zgrada dovršena na način da se može koristiti sukladno svojoj namjeni, a potrebno je koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom , potrebno je ishoditi energetski certifikat u slučaju prodaje.
Upravo legaliziramo stambenu zgradu koje je samo prividno dovršena. Ima fasadu, ali samo u prizemlju postoje sve instalacije ali nisu izvedeni svi keramički, parketarski i o stali radovi. U arhitektonskom snimku stoji da zgrada nije dovršena. Mislim je odmah nakon legalizacije prodati. Moram li imati energetski certifikat?
Ukoliko je zgrada dovršena na način da se može koristiti sukladno svojoj namjeni, a potrebno je koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom , potrebno je ishoditi energetski certifikat u slučaju prodaje.
Prodaje se kuća koja će odmah nakon prodaje biti srušena jer će se na toj lokaciji izgraditi nova zgrada. Moram li imati energetski certifikat?
Ukoliko će kuća odmah nakon prodaje biti srušena , potrebno je u kupoprodajnom ugovoru navesti da se radi o prodaji kuće koja će odmah nakon prodaje biti srušena, te da iz tog razloga nije pribavljen energetski certifikat.
Od kada stanovi manji od 50 m2 moraju imati energetski certifikat?
Od 1.1.2014. godine i stanovi koji su manji od 50 m2 moraju imati energetski certifikat.
Moram li vaditi energetski certifikat, ako prodajem vinograd i klijet Kljet je oko 48m²?
U konkretnom slučaju nije potreban energetski certifikat jer se prodaje zgrada koja je ukupne korisne površine manje od 50 m².
Prema službeno dostupnom popisu pružatelja elektroničkih publikacija koje su objavljene na stranicama Agencije za elektroničke medije ne nalazi se niti jedna internetska stranica u vlasništvu naše tvrtke. Znači li to da korisnici, bez sankcije prekršajne kazne, mogu objaviti oglase bez navođenja energetskog certifikata na našim internetskim stranicama, budući da te stranice nisu klasificirane kao medij?
Tu se treba biti jako oprezan. Ako vlasnik zgrade oglašava prodaju zgrade koja nema energetski certifikat u tiskovini ili portalu koji nije medij on time ne krši odredbu Zakona o gradnji koja se odnosi na oglašavanje prodaje u medijima. Međutim treba imati na umu odredbe Zakona o gradnji koje propisuju da vlasnik ne smije prodavati zgradu odnosno njen posebni dio ukoliko nije izradio energetski certifikat. Vlasnik je dužan energetski certifikat dati na uvid potencijalnom kupcu te ga predati kupcu odnosno novom vlasniku. Ova obveza naravno ne vrijedi za nedovršene zgrade. Za te je zgrade energetski certifikat pribaviti kupac tj. novi vlasnik nakon što ih dovrši.
U slučaju oglašavanja nekretnina koje se nalaze izvan teritorija Republike Hrvatske, da li je u oglasima potrebno navoditi energetski certifikat i ako je odgovor pozitivan, koliki je iznos za to predviđene kazne?
Na to pitanje može odgovoriti nadležno tijelo za pitanja energetske učinkovitosti zgrada u zemlji u kojoj se nekretnina nalazi. Obaveza objave podatka o energetskim svojstvima zgrade u oglasima o prodaji u medijima vrijedi za sve zemlje članice Europske unije.
U kojem obliku postojanje energetskog certifikata nekretnine mora biti navedeno u oglasu? Je li termin "Certifikat postoji'' zakonski dostatan?
Ne. Taj termin nije zakonski dostatan. U oglasu je potrebno navesti kojem energetskom razredu zgrada pripada a to je podatak iz energetskog certifikata.
Ako nekretnina za prodaju ima točno 50 m², da li je za njeno oglašavanje potreban energetski certifikat?
Energetski certifikat nije potrebno izraditi za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m², što znači da je on potreban za zgradu koja ima 50 m² ukupne korisne površine.
Može li oglasnik biti prekršajno kažnjen ako na svojim stranicama, bilo u tiskanom ili internetskom izdanju, objavi oglas/e za prodaju nekretnine bez naznačenog energetskog certifikata. Ako je odgovor pozitivan, u kojem je iznosu predviđena kazna za taj prekršaj?
Obveza objave energetskog razreda u oglasu o prodaji koji se oglašava u medijima odnosi se jedino i isključivo na vlasnika zgrade odnosno ovlaštenog posrednika prometu nekretnina.
Mogu li fizičke osobe vlasnici nekretnina koje u našem tiskanom izdaju ili na portalu oglase nekretnine za prodaju bez naznačenog energetskog razreda biti zbog toga prekršajno kažnjene? Ako je odgovor pozitivan, u kojem je iznosu predviđena kazna za taj prekršaj?
Pitanje medija uređeno je Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima koji su u nadležnosti Ministarstva kulture. Bilješka Ministarstva kulture o pojmu medija u smislu oglašavanja objavljena je ovdje. Za daljnja pitanja o pojmu medija potrebno se obratiti Ministarstvu kulture. Vlasnik koji oglašava prodaju u medijima bez navedenog energetskog razreda čini prekršaj. Kazna može biti za fizičku osobu od 5 do 10 tisuća kuna.
Je li potreban certifikat za prodaju stare kamene istarske kuće koja je građena prije više od sto (100) godina?
Osnovna je svrha energetskog certifikata pružiti informaciju o energetskim svojstvima zgrade vlasnicima i korisnicima te potencijalnim vlasnicima odnosno potencijalnim korisnicima zgrade, kako bi na temelju relevantnih informacija mogli donositi daljnje odluke o kupnji, ulaganju u povećanje energetske učinkovitosti itd. Energetski je certifikat potreban neovisno o godini izgradnje, materijalu od kojega je zgrada sagrađena itd.
Preko ljeta iznajmljujem prostor za pizzeriu. Moraju se energetski certificirati i poslovni prostori koji se nakon 1.1.2016. daju u najam ili samo stambeni?
Energetski se certifikat izrađuje i za stambene i poslove zgrade ako je njihova ukupna korisna površina 50 m² i više. Ukoliko je pizzeria za koju pitate ukupnom korisnom površinom manja od 50 m² ona se može i nakon 1.1.2016. iznajmljivati bez energetskog certifikata.
Iznajmljujem stan. Trebam li imati energetski certifikat? Tko će platiti izradu certifikata, ja ili svi suvlasnici?
Zakon o gradnji (Narodne novine 153/13) ne definira tko treba platiti izradu energetskog certifikata. On definira situacije u kojima je potrebno imati certifikat i tko snosi sankcije ako certifikata nema. Što se iznajmljivanja tiče, u članku 203. Zakona navedeno je da se nakon 1.1.2016. ne može zgrada ili njen posebni dio (ured, stan), iznajmljivati, davati u najam ili na leasing bez energetskog certifikata. Odgovornost je na vlasniku zgrade odnosno posebnog dijela koji se iznajmljuje. Energetski se certifikat može izraditi za svaki pojedini posebni dio a moguće ga je izraditi za cijelu zgradu, u tom je slučaju za svakog vlasnika posebnog dijela izrada certifikata financijski povoljnija.
Prodajem nedovršenu kuću pod krovom, u ovoj fazi još nema prozore, vrata, fasadu, nije uvedena struja. Moram li imati certifikat? Ako ne moram da li moram imati nekakvu potvrdu u kojoj je fazi gradnje kuća prodana da kasnije ne bi morao platiti kaznu (jer će je novi vlasnik dovršiti)?
U konkretnom slučaju prilikom prodaje odnosno oglašavanja prodaje nije potrebno izraditi certifikat jer se radi o nedovršenoj zgradi koja se očito ne može koristiti jer nema ni prozore ni vrata. Nikakva se posebna potvrda ne izdaje. Možete radi svoje sigurnost u kupoprodajnom ugovoru napisati da ste prodali nedovršenu zgradu bez vrata, prozora i instalacija. Zakon o gradnji u ovom slučaju kaže da energetski certifikat treba pribaviti novi vlasnik nakon što dovrši zgradu a prije nego što pribavi uporabnu dozvolu.
U člancima o energetskom certificiranju u medijima često se spominje „energetsko svojstvo zgrade“. Što znači taj pojam? Kojim je zakonom propisan?
Zakon o gradnji (Narodne novine 153/13) člankom 3 definira „energetsko svojstvo zgrade“ kao izračunatu ili izmjerenu količinu energije potrebne za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje.
Moraju li se certificirati samo stambene zgrade i stanovi koje se prodaju ili se moraju certificirati i kuće jer se svuda govori da certifikat treba samo za zgradu?
Zgradom se smatra zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Pojam zgrade na taj je način definiran člankom 3. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13.). Što znači da se i kuća smatra zgradom u smislu Zakona o gradnji. Budući da je člankom 23. Zakona o gradnji definirano da se certifikat pribavlja za zgradu odnosno njen posebni dio ako je zgrada ukupne korisne površine veće od 50 m² proizlazi da se certifikat izrađuje i za stan koji se nalazi u zgradi ukupne korisne površine iznad 50 m².
Energetski je certifikat u izradi. Mogu li biti kažnjen ako počnem prodavati nekretninu prije nego energetski certifikat bude izrađen?
Možete biti kažnjeni jer je člankom 171 Zakona o gradnji („Narodne Novine“ broj 153/13) propisano da vlasnik može biti kažnjen novčanom kaznom od 15 do 30 tisuća kuna, ako se radi o pravnoj osobi, odnosno od 5 do 10 tisuća kuna ako se radi o fizičkoj osobi, ako ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njenog posebnog dijela prije prodaje. Člankom 24 istog Zakona propisano je da je vlasnik dužan energetski certifikat predočiti mogućem kupcu a kupcu predati ili energetski certifikat ili njegovu kopiju.
Kako mogu naći osobu koja će mi izraditi energetski certifikat?
Osobe ovlaštene za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada evidentirane su u Registru kojeg vodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja a objavljen je na stranici:
http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm
Koliko se dugo čeka na izradu certifikata?
Vrijeme potrebno za izradu energetskog certifikata ovisno o složenosti zgrade za koju se certifikat izrađuje i zauzetosti izrađivača može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Kuća nije za stanovanje, u ruševnom je stanju. Želim ju prodati. Moram li prije prodaje pribaviti energetski certifikat?
Zakonom o gradnji (NN 153/13) člankom 23. propisuje se da se energetski certifikat izdaje za zgradu, odnosno njezin poseban dio. Ruševina nije zgrada, prema tome energetski se certifikat ne izdaje za ruševine.
Tko može izraditi energetski certifikat? Samo fizičke i pravne osobe iz Registra Ministarstva? Neki na kolektivi nude izradu a nisu u vašem Registru?
Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade može isključivo provoditi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Registar fizičkih i pravnih osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada objavljen je na web stranici Ministarstva: http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm.
Je li potreban energetski certifikat za prodaju stana od 49,05 m². Stan se nalazi u zgradi od 20 stanova.
Energetski je certifikat potreban za prodaju stana bilo koje površine koji se nalazi u zgradi koja je površinom jednaka ili veća od 50 m². Hrvatsko je zakonodavstvo u prijelaznom periodu propisivalo da se stanovi površinom manji od 50 m² korisnog grijanog prostora mogu prodavati i bez certifikata. Budući da Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada propisuje da se izuzeti od obveze mogu samostojeće zgrade, ali ne i posebni dijelovi tj. stanovi, s ukupnom korisnom površinom ispod 50 m² Hrvatska se kao punopravna članica bila dužna uskladiti s odredbama Direktive.
Treba li vlasnik stana koji se iznajmljuje imati energetski certifikat?
Energetski certifikat obavezan je za nekretninu koja se iznajmljuje nakon 1.1.2016. Za nekretnine za koje se ugovor o iznajmljivanju sklopi prije tog datuma energetski certifikat nije obavezan.
Je li energetski certifikat potreban za ruševnu staru kuću koja nije za stanovanje? Mogu li kao kupac imati problema kod prijenosa vlasništva, upisa u katastar kuće koja nema energetski certifikat?
Energetski je certifikat potreban za zgrade koje su u funkciji odnosno koje mogu biti u funkciji. Energetski se certifikat ne izrađuje za ruševine. Odgovornost pribavljanja energetskog certifikata je na vlasniku koji prodaje nekretninu. Kupac tu nema odgovornosti. Energetski certifikat nije potreban za upis vlasništva. On je nužno potreban kod pribavljanja uporabne dozvole za zgrade koje su sagrađene prema dozvoli izdanoj nakon 1.10.2007.
Tko je dužan osigurati energetski certifikat zgrade kod njezine prodaje?
Vlasnik odnosno ovlašteni posrednik u prometu nekretnina dužan je imati energetski certifikat kod oglašavanja prodaje u medijima.
Koje su kazne ukoliko vlasnik odnosno ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ne pribavi energetski certifikat zgrade kod oglašavanja prodaje?
Kazne su propisane člankom 171. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/2013) od 18.12.2013. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za taj prekršaj pravna osoba kao vlasnik a ako je vlasnik zgrade fizička osoba tada je novčana kazna u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna. Kazna za pravnu osobu ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina iznosi od 15.000,00 do 30.000,00 kuna a za fizički osobu ovlaštenog posrednika novčana je kazna u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
Imaju li javni bilježnici, kao i gruntovnice, kod ovjere ugovora, odnosno upisa nekretnine, pravo tražiti i energetski certifikat uz ostalu dokumentaciju, ili je pak odgovornost samo na vlasniku nekretnine?
Pribavljanje energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.
Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja?
Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela ne izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji nije potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom. Energetski se certifikat ne izdaje ni za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m² te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra - spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti?
Zgrade koje su registrirano kulturno dobro nisu izuzete od obveze izrade energetskog certifikata. Znači, potrebno je izvršiti energetski pregled, izraditi energetski certifikat i izvjesiti ga na vidno mjesto.
Suvlasnik sam kuće. Moja sestra i ja isplatit ćemo tetu, majčinu sestru, za njen dio nekretnine. Je li pri tome potreban energetski certifikat?
Budući da se radi o prodaji potrebno je izraditi energetski certifikat.
Kuću koristimo samo ljeti i nikad ju ne grijemo iako ima ugrađeno centralno grijanje. Moramo li izraditi energetski certifikat ako se odlučimo na prodaju?
Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) propisano je da energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene, te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako od te obveze nije izuzeta citiranim Pravilnikom. Kuće s ugrađenim centralnim grijanjem u kojima se grijanje ne koristi nisu izuzete citiranim Pravilnom što znači da je prilikom prodaje potrebno imati energetski certifikat.
Jesam li obavezan pribaviti energetski certifikat za vikendicu koju namjeravam pokloniti bratu?
Članak 24. novog Zakona o gradnji, koji stupa na snagu 1.1.2014., propisuje da se energetski certifikat treba pribaviti prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela. Iz čega proizlazi da te obveze nema ako se nekretnina poklanja.
Mediji javljaju da će Država preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencionirati izradu nove fasade i sustava grijanja s 50% i više financijskih sredstava. Kada će započeti provođenje Programa? Koliki je postotak subvencije? Koja je procedura dobivanja subvencije?
Tekst Programa energetske obnove stambenih zgrada nalazi se na web stranici Ministarstva www.mgipu.hr. O provedbi ovog i ostalih programa subvencije projekata energetske učinkovitosti informacije je moguće dobiti od Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti http://www.fzoeu.hr.

Izvor:mgipu

Više...

Područje prostornog uređenja

Objavljeno u NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
Napisao/la Graditeljstvo.hr
Komentirajte prvi!

Područje prostornog uređenja

Je li moguće produžiti važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji?
Vezano za vaš upit o mogućnosti produženja važenja lokacijske dozvole izdane na temelju odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine'', broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) kojim je takva mogućnost bila propisana člankom 118. stavkom 2., a s obzirom stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13), obavještavamo vas da prema mišljenju ovoga Ministarstva nema zapreke da se važenje lokacijske dozvole izdane na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji može produžiti budući da je to u skladu sa svrhom i ciljem odredbi novog Zakona o prostornom uređenju koji u članku 150. stavku 2. također propisuje mogućnost produženja važenja lokacijske dozvole za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je ista izdana.
Pitanje se odnosi na utvrđivanje posebnih uvjeta. U čl. 135. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) navodi se da je javnopravno tijelo dužno utvrditi posebne uvjete ili rješenjem odbiti zahtjev u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. Zanima me što se izdaje u slučaju kada nema potrebe za izdavanjem posebnih uvjeta?
Ako posebnim propisom obveza utvrđivanja posebnih uvjeta nije propisana tada se isti ne mogu utvrđivati niti se shodno tome može podnijeti zahtjev za njihovo utvrđivanje. Ako stranka unatoč tome podnese zahtjev za utvrđivanje isti, javnopravno tijelo će isti odbaciti jer nema mjesta vođenju postupka (ZUP).
Za koje se zahvate izdaje lokacijska dozvola prema Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13)?
Prema odredbi članka 125. Zakona o prostornom uređenju, lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
2. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
4. etapno i/ili fazno građenje građevine
5. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.
Koji se zahvati u prostoru, i prema kojem posebnom propisu, ne smatraju građenjem?
Ne postoji posebni propis koji bi taksativno odredio zahvate u prostoru koji nisu građenje, tj. koji se ne smatraju građenjem. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 38. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13) građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Dakle, zahvati u prostoru koji nisu građenje su svi zahvati u prostoru u kojima se ništa ne gradi. Primjerice, to su objekti i uređaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz riječnu ili morsku obalu, sportska letilišta bez građevina.
Je li pravni interes i je li obvezno vlasništvo građevne čestice, bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili za početak građenja?
Nije. Postojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, pa se postojanje istog u načelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja. Vlasništvo građevne čestice nije nužno niti za izdavanje lokacijske dozvole niti za početak građenja, ali prije početka građenja građevna čestica mora biti formirana (evidentirana u katastru).
Mogu li graditi na građevnoj čestici koja nema izlaz na javnu površinu?
Ovisno o načinu na koje je to pitanje uređeno građevinskom dozvolom. Naime, građevinskom dozvolom može se odrediti obveza priključenja građevne čestice, odnosno zgrade izravno na javnu površinu ili posredno na javnu površinu putem služnosti prolaza i/ili provoza odnosno preko zemljišta u vlasništvu investitora.
Mogu li graditi na građevnoj čestici na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže? Da li vodosprema zadovoljava uvjete gradnje?
Da, ako je to u skladu s građevinskom dozvolom izdanom u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima.
Koje akte treba ishoditi za građenje nadstrešnice za smještaj poljoprivrednih strojeva, dimenzija 4m x 9,5m x 4,5m?
Građevinsku dozvolu.
U čl. 3. st. 1. točci 3. novog Zakona o prostornom uređenju navedeno je značenje pojma građevinska (bruto) površina zgrade. To znači da je van snage Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN broj 90/10., 111/10., 55/12.) koji je donesen na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji?
Ne, taj Pravilnik je prestao važiti iz razloga prestanka važenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), a ne iz razloga što je Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) drugačije definirana građevinska (bruto) površina zgrade.
Na koji način i prema kojem pravilniku je predviđeno izraditi obračun površina i obujma u projektima zgrada nakon 1.1.2014.?
Građevinska (bruto) površina zgrade računa se prema Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), a obujam za komunalni doprinos sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12) i Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa („Narodne novine“, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).
Želim prenamijeniti obiteljsku kuću (za koju imam građevinsku dozvolu) u poslovni prostor. Što moram učiniti?
Morate ishoditi odgovarajući akt. Naime, promjena namjene postojeće građevine u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt na temelju koje se može pristupiti građenju odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine. Međutim, za promjenu namjene postojeće građevine u čiju je svrhu potrebno izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu.
Pravomoćnu lokacijsku dozvolu od 16.06.2013. želim izmijeniti. Dostavljam li dokumentaciju uz zahtjev za izmjenu sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je bio na snazi tijekom izdavanja lokacijske dozvole ili sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju koji je stupio na snagu 01.01.2014.? Mora li izmjena zahvata biti u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za izmjenu lokacijske dozvole?
Prema odredbi članka 190. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) može se mijenjati, dopunjavati, ukinuti i/ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13). Dakle, uz zahtjev za izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole dostavlja se u načelu „dokumentacija“ propisana Zakonom o prostornom uređenju te se postupak izmjene i/ili dopune provodi primjenom odredbi Zakona o prostornom uređenju na odgovarajući način. Primjerice, idejni projekt prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji te Zakonu o prostornom uređenju nemaju isti sadržaj pa dopuna, odnosno prilagodba sadržaja idejnog projekta izrađenog u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji sadržaju propisanom Zakonom o prostornom uređenju ne može biti uvjet za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole. Prema odredbi članka 148. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatraži.
Vezano za ishođenje posebnih uvjeta molim pojašnjenje čl.134.-136. Zakona o prostormom uređenju. Šalje li se prvo zahtjev Ministarstvu da bi se dobio popis javnopravnih tijela od kojih je potrebno zatražiti uvjete ili će Ministarstvo naknadno tražiti posebne uvjete koje projektanti ne ishode do predaje zahtjeva za lokacijsku dozvolu?
Upit od kojih je javnopravnih tijela potrebno pribaviti posebne uvjete, postavlja se upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu, samo ukoliko projektant ne zna od kojih je javnopravnih tijela potrebno pribaviti posebne uvjete. Dakle, postavljanje upita nije nužno niti obavezno. Nadalje, zainteresirana osoba je sve posebne uvjete dužna zatražiti prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, koje je javnopravno tijelo dužno utvrditi u roku propisanom Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13). Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u postupku izdavanja lokacijske dozvole ne traži od javnopravnih tijela utvrđivanje posebnih uvjeta za čije utvrđivanje zainteresirana osoba nije podnijela zahtjev prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, već javnopravnom tijelu određuje dodatni rok za utvrđivanje uvjeta koje je zatražila zainteresirana osoba podnošenje zahtjeva za utvrđivanje istih prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a koje uvjete javnopravno tijelo nije utvrdilo u propisanom roku.
Što je lokacijska informacija?
Lokacijska informacija je pisana obavijest o namjeni prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu. Njezin detaljniji sadržaj i pravni domet propisan je odredbom članka 36. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13).
Potvrda glavnog projekta izdana je 22.02.2012. godine. Postoji li mogućnost produljenja roka trajanja potvrde na još dvije godine?
Ne, osim ako je zahtjev za produženje važenja potvrde glavnog projekta predan prije 1. siječnja 2014. godine.
U članku 85. Zakona o prostornom uređenju navodi se da je gradonačelnik, odnosno načelnik općine dužan najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna. Tko izrađuje stručnu analizu – ovlaštene tvrtke, službe općine, povjerenstva, radne skupine?
Stručnu analizu izrađuje gradonačelnik, odnosno načelnik općine u suradnji sa stručnim upravnim tijelom.
Čl. 63. st.2. Zakona o prostornom uređenju kaže da se sredstva za izradu prostornog plana kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu. Mogu li inicijatori izmjena financirati izmjenu plana?
Da, sukladno zakonu. Primjerice, prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju komunalne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.

Izvor:mgipu

Više...

Područje gradnje

Objavljeno u NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
Napisao/la Graditeljstvo.hr
Komentirajte prvi!

Područje gradnje

Što je sve potrebno po novom zakonu za zatvaranje lođe?
Građevinska dozvola. Prema ZPUG-u ("starom zakonu") je trebala lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta.
Zbog čega je za izdavanje građevinske dozvole za zatvaranje lođe potrebna suglasnost svih stanara i četiri okolne parcele?
Za izdavanje predmetne građevinske dozvole nije potrebna suglasnost stanara niti zgrade u kojoj se lođa zatvara niti stanara u zgradama na okolnim parcelama. Za izdavanje ove dozvole, sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potrebna je suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Vlasnicima, pak, nekretnina koje neposredno graniče sa nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola prema Zakonu o gradnji mora se pružiti mogućnost uvida u spis predmeta izdavanja te dozvole i očitovanja o istome.
Imate li u planu mijenjati Zakon o općem upravnom postupku s obzirom da očevid i uvid u spis jako kompliciraju postupak izdavanja dozvola?
To je pitanje za Ministarstvo uprave. Naime, praćenje primjene tog Zakona te izrada nacrta izmjene i dopuna istog nije u djelokrugu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nego Ministarstva uprave.
Tko podmiruje troškove tehničkog pregleda?
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja sudjeluje na tehničkom pregledu, investitor je dužan nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne troškove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehničkom pregledu u visini određenoj posebnim propisima.
Člankom 80. st.4. Ministarstvo je dužno objaviti popis javnopravnih tijela. Ako je to objavljeno gdje i kada ?
Popis javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt dostupan je ovdje.
Imam pravomoćno Rješenje o uvjetima građenja iz studenog 2013. godine, prijavio sam početak građenja i započeo gradnju. Da li za uporabu iste trebam izvješće nadzornog inženjera (kako je naznačeno u samom Rješenju) ili uporabnu dozvolu. Također, u kojem smislu se odnosi novi Zakon prema roku dovršetka gradnje i pribavljanja energetskog certifikata?
Prema odredbi članka 136. stavka 1. Zakona o gradnji izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da prijelaznim odredbama Zakona o gradnji za građevine izgrađene na temelju rješenja o uvjetima građenja nije propisano drukčije, mišljenja smo da je za uporabu takve građevine potrebno ishoditi uporabnu dozvolu kao i za svaku građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole.
Međutim, osim navedenog valja voditi računa o tome da je u izrekama rješenja o uvjetima građenja određeno da se zgrada može početi koristiti, odnosno staviti u pogon nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a o čemu to tijelo u svrhu dokazivanja te činjenice izdaje potvrdu. Imajući u vidu navedeno, tj. činjenicu da se u navedenom slučaju radi o pravomoćnom rješenju kojim je investitor stekao navedeno pravo, odredbu članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji prema kojoj se građenje započeto na temelju rješenja o uvjetima građenja završava po odredbama zakona na temelju kojega je to rješenje izdano i drugih propisa koji su važili u to vrijeme, te odredbe članka 175. stavka 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. istog članka prema kojima se potvrda o dostavljenom završnom izvješću nadzornog inženjera smatra uporabnom dozvolom mišljenja smo da se u predmetnom slučaju, ako to investitor zatraži, izdaje potvrda o dostavi završnog izvješća, a ne uporabna dozvola.
Propisani rok dovršenja gradnje prema Zakonu o gradnji odnosi se na one zgrade koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole izdane na temelju navedenoga Zakona.
Energetski certifikat se mora dobiti prije izdavanja uporabne dozvole odnosno potvrde o dostavi završnog izvješća.
Imam li pravo tražiti produljenje Rješenja o uvjetima građenja od 26.01.2012. godine za još dvije godine u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji ili mi na temelju odredbi novog Zakona o gradnji ono vrijedi 3 godine što bi u mom slučaju značilo još godinu dana. Ukoliko ništa od toga nije moguće, a budući da sam platila izradu projekta te komunalni i vodni doprinos u iznosu od 60.000 kuna, molim da me uputite što mi je činiti da mi to ne propadne.
U slučaju kada zahtjev za produženje važenja rješenja o uvjetima građenja nije podnesen do stupanja na snagu Zakona o gradnji, produženje važenja tog rješenja nije moguće. Naime, odredbom članka 178. Zakona o gradnji propisano je da se odredbe toga Zakona kojima se uređuje izmjena, dopuna i ukidanje građevinske dozvole na odgovarajući način primjenjuju na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili poništavanje građevinske dozvole, potvrde glavnog projekta, rješenja o uvjetima građenja i rješenja za građenje izdanih, odnosno donesenih na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu toga Zakona, dok je odredbom članka 123. stavka 1. navedenoga Zakona propisano da građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole, a ostalim odredbama istog Zakona nije propisana mogućnost produženja važenja građevinske dozvole niti spomenutih akata izdanih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Dakle, u konkretnom slučaju rješenje o uvjetima građenja važi dvije godine od dana pravomoćnosti i nije više moguće produžiti njegovo važenje.
Skrećemo pozornost da navedeni rok od dvije godine prestaje teći onog trenutka kada se započne s građenjem.
Obavlja li se stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano Rješenje o uvjetima građenja, a koja se počinje izvoditi, prema novom Zakonu o gradnji ili prema dosadašnjem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji?
Odredbom članka 177. stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije važećeg zakona dovršit će se po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme.
Dakle, stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano rješenje o uvjetima građenja obavlja se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
Investitor želi izmjenu i dopunu idejnog projekta koje je sastavni dio Rješenja o uvjetima građenja izdanog 2013. godine. Zanima me koji je postupak i koji su dokumenti potrebni za takvu izmjenu.
Za predmetnu izmjenu potreban je zahtjev investitora uz koji se prilaže izmjena i/ili dopuna idejnog projekta, a o kojem se zahtjevu odlučuje rješenjem.
Što je geodetski projekt i u čemu se razlikuje od geodetskog elaborata te kada će stupiti na snagu Pravilnik o geodetskom projektu po kojem će geodeti moći postupati?
Na pitanje nije moguće odgovoriti jer je isto nerazumljivo iz razloga što nije vidljivo o kojem se geodetskom elaboratu radi.
Svrha i sadržaj geodetskog projekta propisana je odredbama članka 70. Zakona o gradnji, a Pravilnik o geodetskom projektu objavljen je u Narodnim novinama, broj 12/14 i stupio je na snagu 1. veljače 2014. godine.
Gdje je detaljnije propisano što je sastavni dio geodetskog, arhitektonskog i građevinskog projekta?
Sadržaj geodetskog projekta propisan je odredbama članka 70. Zakona o gradnji i Pravilnikom o geodetskom projektu.
Sadržaj arhitektonskog i građevinskog projekta biti će propisan odgovarajućim pravilnikom koji će se donijeti u zakonom propisanom roku.
Treba li za upis građevine za koju imam Uvjerenje o vremenu građenja izdano od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji ishoditi i uporabnu dozvolu?
Ne. Dovoljno je zahtjevu za upis, uz dokumente propisane propisima o državnoj izmjeri i katastru, priložiti predmetno uvjerenje.
Za rekonstrukciju i dogradnju građevine površine iznad 400 m2 ishodio sam lokacijsku dozvolu prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Treba li građevinsku dozvolu ishoditi po „starom“ ili po „novom“ Zakonu?
Građevinsku dozvolu treba ishoditi na temelju Zakona o gradnji, osim ako zahtjev nije podnesen prije 1. siječnja 2014. godine.
Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji koji su stupili na snagu 01.01.2014. nisu definirani pojmovi potkrovlja, podruma i suterena. Hoće li se ovi pojmovi definirati nekim podzakonskim aktom ili će oni biti definirani Prostornim planom za svako pojedino područje?
Dok se ovi pojmovi ne definiraju odgovarajućim pravilnicima, u provedbi prostornih planova važe definicije istih iz prostornih planova.
Člankom 4. Zakona o gradnji građevine se s obzirom na zahtjevnost razvrstavaju u 5 skupina. Postoji li dodatno objašnjenje i kriteriji za to? U koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine i koja je procedura ishođenja dozvole za građenje?
Ističemo da se radi o pogrešnoj tvrdnji jer se odredbom članka 4. Zakona o gradnji građevine razvrstavaju s obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema tom Zakonu.
Građevine iz 1. skupine biti će određene Uredbom o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja.
Građevine iz 2. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju upravno područje zaštite okoliša i prirode.
Građevine iz 3. i 4. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju druga posebna upravna područja.
Na pitanje u koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine nije moguće odgovoriti jer odgovor na isto, uz ostalo, može ovisiti o tome gdje se „obiteljska kuća“ namjerava graditi.
Novi Zakon o gradnji ne sadrži izričitu odredbu iz čl.179. st.3 prijašnjeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji prema kojem projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Znači li to da nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini?
Prema Zakonu o gradnji nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini.
Prijašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 183. propisivao je da glavni izvođač radova mora izvoditi najmanje polovinu ugovorene vrijednosti radova. Kako Zakon o gradnji ne sadrži navedenu odredbu, znači li to da se glavni izvođač radova može imenovati neovisno o tome koliko je udio njegovih radova u ukupnoj vrijednosti?
Da.
U članku 80. st.2. Zakona o gradnji navedeno je da investitor u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine…prilaže opis i prikaz građevine koja se namjerava graditi. Koja je razina tog opisa i prikaza građevine koja se namjerava graditi?
Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora.
Molim vas da mi odgovorite što su građevinske poboljšice?
U Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju ne rabi se termin „građevinske poboljšice“.
Kada je investitor dužan platiti komunalni i vodni doprinos? Da li po izvršnosti građevinske dozvole ili kod prijave početka građenja uzimajući u obzir da dozvola traje 3 godine?
Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu. Tijelo graditeljstva dužno je građevinsku dozvolu bez glavnog projekta dostaviti na znanje, uz ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa.